Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu na više od 300 jezika koji razvijaju dobrovoljci pomoću softvera MediaWiki. Članke na njoj može mijenjati svatko s pristupom internetu. Pritom je neophodno držati se smjernica i preporuka koje je usvojila zajednica.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, a izdanje na srpskohrvatskom jeziku 16. 1. 2002. U ovom trenutku Wikipedia ima 60.699.629 članaka, od kojih je 457.856 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom 183.186 korisnika napravilo račun, a od toga je 207 aktivno.

Dobrodošle su rasprave o sadržini članaka na odgovarajućim stranicama za razgovor. One služe razmjeni mišljenja i ukazivanju na greške da bi se postojeći članci poboljšali i upotpunili.

Википeдијa јe eнциклoпeдијcки пpoјeкт cлoбoднoг caдpжaјa нa интepнeту нa вишe oд 300 јeзикa кoји paзвијaју дoбpoвoљци пoмoћу coфтвepa Мeдијaвики. Члaнкe нa њoј мoжe мeњaти cвaкo c пpиcтупoм интepнeту. Пpитoм јe нeoпxoднo дpжaти ce cмepницa и пpeпopукa кoјe јe уcвoјилa зaјeдницa.

Пpвoбитнa вepзијa пpoјeктa зaпoчeтa јe 15. 1. 2001, a издaњe нa cpпcкoxpвaтcкoм јeзику 16. 1. 2002. У oвoм тpeнутку Википeдијa имa вишe oд 60.699.631 члaнaк, oд кoјиx јe 457.856 нa cpпcкoxpвaтcкoм. Ви oдлучујeтe xoћeтe ли пиcaти ћиpилицoм или лaтиницoм.

Дocaд јe нa Википeдији нa cpпcкoxpвaтcкoм 183.186 кopиcникa нaпpaвилo paчун, a oд тoгa јe 207 aктивнo.

Дoбpoдoшлe cу pacпpaвe o caдpжини члaнaкa нa oдгoвapaјућим cтpaницaмa зa paзгoвop. Онe cлужe paзмeни мишљeњa и укaзивaњу нa гpeшкe дa би ce пocтoјeћи члaнци пoбoљшaли и упoтпунили.

Izabrani članak
Jan Brueghel Stariji: Pejzaž sa Svetim Fulgencijem(1595.) Fabije Plancijad Fulgencije (latinski: Fabius Planciades Fulgentius, kraj 5. i početak 6. veka) bio je poznoantički latinski pisac. Smatra se autorom četiri sačuvana dela, a ponekada mu se i pripisuje još jedan spis, premda uz dosta nesigurnosti. Njegovo mitografsko delo bilo je mnogo čitano i vršilo je snažan uticaj tokom srednjeg veka, ali se u novije vreme gotovo uopšte ne ceni. U svojim delima, pisanim prozimetrom, po ugledu na menipske satire, nastoji alegorijskom interpretacijom antičkih mitova i svetske istorije proniknuti u skrivena značenja i istinu. Uprkos fantastičnim idejama, slobodnom etimologiziranju i nejasnim alegorijama, ovo je delo uživalo veliku popularnost tokom čitavog srednjeg veka, a i danas se u njemu zapaža bogata filozofska kultura i nastojanje da se elementi paganske antičke kulture predaju novim naraštajima zaodenuti u hrišćansko ruho i tako sačuvaju od propasti i zaborava. (Cijeli članak...) Recentno izabrani: Eurosong 2002. · Islamizacija Albanije · Logor Stara Gradiška Arhiva · Više izabranih članaka...
Na današnji dan...
37. – U Mizenumu, u 78. godini života i pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, umire rimski car Tiberije, kojega će naslijediti njegov posvojeni unuk, Kaligula. 1787. – Rodio se njemački fizičar Georg Simon Ohm, tvorac Ohmovog zakona, u čiju je čast jedinica za električni otpor dobila ime. 1839. – Rodio se francuski pjesnik i kritičar Sully Prudhomme, najpoznatiji kao prvi dobitnik Nobelove negrade za književnost (1901.). 1900. – Britanski arheolog Sir Arthur Evans kupio zemljište u okolici ruševina palače u Knososu, najvećeg arheološkog nalazišta iz brončanog doba na Kreti, što će mu omogućiti monopol nad iskapanjem same palače. 1942. – Održano prvo eksperimentalno lansiranje rakete V-2 (na slici); raketa je eksplodirala tokom lansiranja. Ostali događaji: 15.3. • 16.3. • 17.3.

Novosti i događanja
Xi Jinping Preminuo u svojoj 93. godini književnik Dragoslav Mihailović, cijenjeni romanopisac. Xi Jinping je izabran za predsjednika Narodne Republike Kine za svoj treći uzastopni mandat. Propala kalifornijska banka SVB, preuzela ju je FDIC. Iran i Saudijska Arabija su ponovno uspostaviti diplomatske odnose, sedam godina nakon što su ih bili prekinuli. Ram Čandra Poudel izabran je za predsjednika SDR Nepala. Tijekom parlamentarnih izbora u Estoniji, pobjeda Reformske stranke premijerke Kaje Kallas. Nastavljaju žestoke borbe u rusko–ukrajinskom ratu. Ruski napad na Zaporožje i Bahmut, ukrajinski napad u Brjanskoj oblasti. Eksplozija u Kolomni, 120 kilometara jugoistočno od Moskve, čemu se dodaju drugi napadi na ruski teritorij izvedeni bespilotnim letjelicama. Moskovska vlada okrivljuje Zapad za uplitanje i podupiranje ovih napada. Mirovni pregovori su osporeni. Europski glavni gradovi kulture za 2023. godinu su Elefsina, Temišvar i Veszprém. Arhiva · Uredi
Aktualnosti na Wikipediji
1. 2. do 31. 3. 2023. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji se održava globalno takmičenje u pisanju i proširivanju članaka o temama Feminizma i folklora. 15. 1. do 5. 2. 2023. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji se održala globalna kampanja #1Lib1Ref fokusirana na obogaćivanje Wikipedijskih članaka pouzdanim izvorima. 1. 12. 2022. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku uvela transliterator latinice u ćirilicu! 1. 11. do 30. 11. 2022. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji se održalo drugo izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije! Shodno se po prvi puta održao i na inkubiranom Wikivodiču! 12. 9. do 18. 9. 2022. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji se održao uređivački maraton Wiki voli Europride 2022 na kojem su se pisali i dopunjavali članci o LGBT temama. Uredi

Izabrana slika
Slika nedjelje Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, na koji Ivo Andrić referira u svom djelu Na Drini ćuprija, na slici iz 1900. godine.

Sadržaj

Prirodne i matematičke nauke: astronomija i astrofizika – biologija – geologija – geografija – ekologija – informatika – matematika – medicina – statistika – fizika – hemija

Društvene nauke:
antropologija – arheologija – bibliotekarstvo – demografija – istorija – vojne nauke – jezik i lingvistika – kognitivna nauka – muzikologija – obrazovanje – pedagogija – psihologija – sociologija – filozofija – defektologija

Politika, pravo i društvo:
država – društvo – ekonomija – javni poslovi – mediji – političke nauke – pravo – preduzeća – prirodno okruženje – slobodni softver – trgovina – urbanizam

Religija i mitologija:
ateizam – kršćanstvo – islam – judaizam – misticizam – mitologija – religija – teologija – agnosticizam – rimski pape

Liste:
biografije – godišnji kalendar – dnevni kalendar – internetski domeni – države – narodi – kategorije – ljudi – kalendari – liste – članci koje svaka Wikipedia treba imati

Primenjene nauke i tehnike:
alat – avijacija – arhitektura – poljoprivreda – komunikacija – energetika – elektronika – industrija – informatika – internet – inženjerstvo – javni poslovi – medicina – slobodni softver – softver – tehnologija – telekomunikacije – transport

Životna svakodnevica i slobodno vrijeme:
enigmatika – zabava – zdravlje – internet – kuhinja – seksualnost – rekreacija – sport – praznici – turizam – hobi

Umjetnost i kultura:
arhitektura – dizajn – književnost – kultura – mediji – muzika – narodne izreke – ples – teatar – skulptura – slikarstvo – umjetnost – film – grafika – poezija

uredi-уpeди

Sestrinski projekti

Wikipedijom rukovodi Fondacija Wikimedia, nekomercijalna organizacija koja upravlja i mnogim drugim projektima:

	W(j)ečnik Rječnik i tezarus		Wikiknjige Udžbenici i knjige u javnom vlasništvu		Wikicitat Zbirka citata		Wikiteka Slobodna biblioteka
	Wikivrste Popis vrsta		Wikivijesti Slobodni izvor vijesti		Ostava Multimedijalno skladište		Meta-Wiki Koordinacija Wikimedijinih projekata